8 najvećih zabluda o sredstvima za zaštitu od sunca

Iako je svijest o zaštiti kože od sunca svakim danom sve veća, a upute o sigurnom sunčanju pršte sa svih strana, prilikom korištenja sredstava za zaštitu od sunca često smo vođeni krivim savjetima i raznim zabludama. Osam najvećih zabluda o sredstvima za sunčanje su:

1. Prošlogodišnja bočica će mi poslužiti i ove godine. Ako negdje u kupaonici još imate bočicu zaštitnog sredstva ostalu od prošlog ljeta, bacite ju. Rok trajanja većine sredstava za zaštitu od sunca  iznosi  godinu dana od otvaranja, pod uvjetom da je čuvate na suhom i hladnom mjestu. Čak i ako im je rok trajanja još uvijek valjan, učinkovitost nekih krema i losiona za sunčanje može biti umanjena.

2. Nema razlike između zaštitnog sredstva u spreju i zaštitne kreme. Krivo! Kada koristite sredstva u spreju, sitne čestice koje lebde u zraku možete udahnuti i tako u organizam unijeti štetne kemikalije. Radije odaberite zaštitno sredstvo u kremi, gelu ili losionu, kojeg ćete ravnomjernije nanijeti na kožu.

3. Zaštita koju pružaju sredstva protiv sunca je potpuna. Suprotno uvriježenom vjerovanju, zaštitni faktor (SPF) naveden na ambalaži odnosi se prvenstveno na zaštitu od UVB zračenja. Većina sredstava pružaju vrlo nisku zaštitu od mnogo opasnijeg UVA zračenja, koje prodire dublje u kožu.

4. SPF 30 dvostruko bolje štiti od SPF 15. Iako logika nalaže da dvostruko viši faktor zaštite znači i dvostruko bolju zaštitu, proizvod sa SPF 15 blokira 94% UVB zračenja, onaj sa SPF 30 blokira 97% UVB zračenja a SPF 45 zaustavlja oko 98% štetnih UVB zraka. Razlika između kreme sa SPF 55 i one sa smiješnih SPF 100 iznosi manje od 1% blokiranog UVB zračenja. Imajte na umu da, iako viši faktor znači donekle višu zaštitu od UVB zraka, s nijednim proizvodom na tržištu nećete moći zaustaviti svo štetno sunčevo zračenje, posebice UVA zrake.

5. Ujutro nanesena krema za sunčanje izdržat će cijeli dan. Dermatolozi se slažu oko vremena koje sredstvo za zaštitu od sunca može izdržati na koži - dva do četiri sata, ovisno o proizvodu. Nakon tog vremena, nužno je ponovno nanijeti proizvod čak i ako je vodootporan.

6. SPF kojeg sadrži puder je dovoljan. Tekući puder sa SPF zaštitom nije ni približno  dovoljan da vas zaštiti od UV zračenja. Osim što će na vrućini skliznuti u pore i pregibe, te ostaviti kožu nezaštićenom, SPF oznaka koju puder nosi često je "pretjerana". Naime, prilikom dodjele oznake o zaštitnom faktoru, puder se u laboratorijskim uvjetima nanese u iznimno debelom sloju kojeg zasigurno nećete tako staviti na lice. Prije pudera nanesite hidratantnu kremu ili kremu za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30, a SPF iz pudera smatrajte zgodnom nadopunom.

7. Imam preplanuli ten i mogu preskočiti zaštitnu kremu. Ako ste već preplanuli (sunčanjem ili posjetom solariju), to znači da je vaša koža djelomično oštećena, a ne zaštićena. Preplanulost vam doduše osigurava nisku zaštitu od sunčevih zraka no sasvim sigurno nedovoljnu za dugotrajno izlaganje suncu. Čak i ako ste prirodno tamnoputi, brzo postignete brončani ten i nikad niste imali opekline od sunčanja, vaša koža nije sigurna od UVA zraka.

8. Sva su sredstva gotovo jednaka, različit je samo brand. Ovisno o formulaciji, sredstvo za zaštitu od sunčevih zraka može biti učinkovito u blokiranju širokog spektra zračenja ili pak štetno za vašu kožu. Naime, određeni sastojci koja sredstva za zaštitu često sadrže, poput vitamina A (retinyl palmitate) ili oxybenzona (benzophenone-3), mogu uzrokovati alergijske reakcije ili hormonalne poremećaje kada se preko kože unose u organizam. Uzmite si vremena i pažljivo pročitajte deklaraciju na poleđini, kako biste odabrali prikladno sredstvo za zaštitu od sunca.

www.neseser.hr