Klinička istraživanja kozmetičkih proizvoda

Reklamne kampanje za nove kozmetičke proizvode prepune su kliničkih istraživanja, savjeta dermatologa i fantastičnih rezultata. Navodi poput "smanjenja obujma struka za 15 cm" ili "smanjenje vidljivih znakova starenja za 78 posto", ugledni dermatolog u bijeloj kuti i primamljiva ambalaža mnogima će biti dovoljni argumenti za kupnju. Uzevši u obzir nepostojanje striktnih zakonskih propisa koji reguliraju navode kozmetičkih kompanija, uspjeh proizvoda često  ovisi samo o lukavo smišljenoj marketinškoj kampanji.

Naime, niti FDA (Food&Drug Administration, američka regulatorna agencija) niti COLIPA (Europsko udruženje za kozmetičku industriju) nisu specificirali koje standarde proizvod mora zadovoljiti da bi nosio oznaku "dermatološki testirano". Testiranje proizvoda na desetak ispitanika, u laboratorijima kompanije koja ih proizvodi, teško se može nazvati znanstveno utemeljenim i nepristranim. Jednako tako, učinkovitost nekih od najrazvikanijih i navodno najučinkovitijih kozmetičkih sastojaka nije potvrđena niti jednom relevatnom kliničkom studijom.

Neka klinička testiranja mogu doista biti informativna i provedena na tisućama ispitanika pomoću utemeljenih metoda. No, oznaka "dermatološki testirano" može značiti i osobnu procjenu nekolicine dermatologa. Tvrdnje o učinkovitosti novog proizvoda dokazuju se putem dva načina testiranja:

- kvalitativno testiranje, koje daje subjektivnu potvrdu navedene tvrdnje. Sudionici testiranja, nakon određenog vremena korištenja proizvoda daju svoje subjektivno mišljenje o njegovoj učinkovitosti. Ako kampanja tvrdi da anti age krema "primjetno smanjuje bore kod 82% žena", to bi značilo da je 82% ispitanih žena reklo da su im bore smanjene (njihova procjena).

- kvantitativno testiranje, koje daje objektivnu potvrdu navedene tvrdnje. Kampanja za anti age kremu ispitanu na ovaj način istaknula bi da su korištenjem kreme "bore smanjene za 82%", tj. dubina i duljina bora izmjerenih mjernim instrumentima prije i poslije tretmana je manja za 82%. Ovakva testiranja su mnogo vjerodostojnija pod uvjetom da se ne provode u internim laboratorijima kompanije, već kod neovisnih instituta. Ona su i mnogo dugotrajnija i skuplja, što je razlog popularnosti testiranja samoprocjenom.

Uzevši u obzir sve navedeno, lako je ostati zbunjen rezultatima istraživanja vješto upakiranima u reklamnu kampanju. Potrudite se pročitati sitna slova te vidjeti na kolikom uzorku i kojom metodom je istraživanje provedeno. Potražite dodatne informacije na internet stranicama kompanije: ako je istraživanje provodila nepristrana treća strana, rezultati bi trebali biti vjerodostojniji.

Još jedan način kako saznati da li primjerice vaša krema protiv bora doista umanjuje bore jest - pogledati deklaraciju na poleđini. Navođenje svih sastojaka na deklaraciji ili priloženim uputama uz proizvod obvezno je svim proizvođačima kozmetike još od 1978 u SAD-u, a od 1997. u zemljama EU. Neovisno radi li se o proizvodu za njegu tijela, kose ili make up-u, sastojci moraju biti navedeni ovisno o svojoj koncentraciji u proizvodu (od najvećeg do najmanjeg udjela).  Problem je u tome što dešifriranje naziva kemijskih spojeva na deklaraciji nije baš najjednostavnije i zahtijeva određeno predznanje. Biti informirani potrošač nije lako postati, no vaša koža, tijelo i novčanik će vam biti zahvalni.

www.neseser.hr