Učinkoviti sastojci u borbi protiv akni

Pronalazak idealnog tonika, losiona ili kreme protiv akni među tisućama proizvoda različitih brandova može zaista biti frustrirajuće. Zbog specifičnih zatjeva različitih tipova kože, neadekvatni preparat može čak pojačati upalne procese na koži i uzrokovati dodatne probleme poput isušivanja, ljuštenja, crvenila ili rozacee.

Različiti proizvodi protiv akni imaju razičite kombinacije aktivnih sastojaka, no tri su se sastojka tijekom vremena i nakon višestrukih dermatoloških studija pokazali najučinkovitijima:

1. Benzoyl peroxid

Benzoyl peroxid (benzil peroksid) je snažni bakterocidni sastojak preparata protiv akni, a brojne kliničke studije u proteklih 30 godina dokazale su njegovu učinkovitost u reduciranju Propionibacterium acnes, bakterije koja živi u lojnim folikulama. Ovaj sastojak čisti mrtve stanice kože i eliminira višak ulja i sebuma u folikulama, sprečavajući daljnje upalne procese. Posebno je učinkovit u kombinaciji s antibiotičkim losionima ili kremama.

Koncentracija benzoyl peroxida u raznim preparatima varira od 2,5-10%, a dostupan je u obliku emulzije, gela ili kreme. Njegova primjena u visokoj koncentraciji može izazvati privremeno crvenilo, suhoću i ljuštenje kože, pa se područje zahvaćeno aknama mora tretirati oprezno, postupno pojačavajući koncentraciju ukoliko niža koncentracija ne pokaže rezultate. Tretiranje akni benzoyl peroksidom preporuča se tinejdžerima i osobama s masnom kožom, te osobama kojima brojni preparati protiv akni dosad nisu pokazali rezultate zbog niske koncentracije aktivnih tvari. Ukoliko imate vrlo osjetljivu ili isušenu kožu, benzoyl peroksid koristite samo direktno na upaljenom području. Prilikom terapije benzoyl peroksidom koža postaje osjetljivija na negativan utjecaj sunčevih zraka stoga je obavezno korištenje hidratantne kreme sa srednjim ili visokim SPF faktorom (15 i više) čak i onda kada nema sunca.

2. Salicilna kiselina

Salicilna kiselina je beta hidroksilna kiselina (BHA) koja pomaže uklanjanju mrtvih stanica s površinskog sloja kože, čisti začepljene pore te djeluje antiseptički i umanjuje upalne procese. Salicilna kiselina derivat je aspirina stoga je osobe alergične na aspirin ne bi smjele koristiti. Za optimalan rezultat u borbi protiv akni, koncentracija salicilne kiseline trebala bi biti između 0.5 i 2%, a PH formule između 3 i 4. U posebnim slučajevima, dermatolog može pripisati tretman salicilnom kiselinom više koncentracije, no takvi preparati nisu namijenjeni svakodnevnoj upotrebi.

Proizvodi namijenjeni borbi protiv akni koji sadrže salicilnu kiselinu odgovaraju svim tipovima kože a posebice se preporučaju osjetljivoj koži kojoj je tretman benzoyl peroksidom preagresivan. Trudnice trebaju pripaziti da koncentracija salicilne kiseline u preparatu ne bude viša od 1%, a osobama s rozaceom ovaj tretman može čak i pogoršati stanje kože stoga bi se svakako trebale posavjetovati sa dermatologom.

3. Glikolna kiselina

Glikolna kiselina je alfa hidroksilna (AHA) kiselina, koja povećava proizvodnju kolagena i volumen epiderme, ubrzava preobrazbu stanica i pojačava djelovanje ostalih sastojaka. Zbog svoje male molekularne težine lako  prodire u kožu, čisti folikule od nakupljenih nečistoća te popunjava sitne nepravilnosti i borice. Koristiti je mogu svi tipovi kože; bilo da se radi o osjetljivoj, suhoj, isušenoj ili masnoj koži. Idealna je i za tretiranje akni kod odraslih. Profesionalni kozmetički saloni  glikolnu kiselinu koriste prilikom tretmana protiv bora i hiperpigmentacijskih mrlja. Trudnicama, dojiljama i osobama alergičnima na AHA kiseline stručnjaci savjetuju da ne koriste proizvode koji sadrže glikolnu kiselinu.

www.neseser.hr